Sajt Nauka Za Mlade nastao je u saradnji Udruženja građana EDUKOS, Prve kragujevačke gimnazije i nastavnika Miloša Milosavljevića, sa ciljem popularizacije i promocije nauke, tehnologije i kritičkog mišljenja.

NZM / Kako i zašto?

Kako i zašto?

Jasni odgovori na pitanja koja vredi postaviti.

Kombinovani PET i CT skener u bolničkoj sali
Tehnologija

Kako radi PET skener: od pozitrona do slike tumora, srca i mozga

PET ne pokazuje samo kako organ izgleda, već gde se u njemu nalazi pažljivo odabrana obeležena supstanca. U paru sa CT-om povezuje hemijsku aktivnost tkiva sa njegovom anatomijom. Put od jednog radioaktivnog atoma do medicinske slike vodi kroz nuklearnu fiziku, biologiju ćelije i računarsku obradu miliona signala.

Ceo mali 3D štampač sa kalemom filamenta.
Tehnologija

Kako radi 3D štampač: od digitalnog modela do predmeta u ruci

Na ekranu nacrtamo predmet, a nekoliko sati kasnije podignemo ga sa radne ploče. Između ta dva trenutka staje čitav niz odluka: kako model pretvoriti u slojeve, kojim materijalom ih napraviti i kako sprečiti da se tek odštampani deo iskrivi ili raspadne.

Umetnička predstava hipotetičke Devete planete, ne fotografija.
Svemir

Potraga za Devetom planetom

Od otkrića Urana, Neptuna i Plutona do novog infracrvenog kandidata: zašto Deveta planeta još nije otkrivena.

Ceo disk Meseca na crnoj pozadini, sa jasno vidljivim tamnim ravnicama i kraterima.
Svemir

Zašto Mesec zovemo baš Mesec? Priča o nebu, jeziku i merenju vremena

Jupiter ima Evropu, Io, Ganimed i Kalisto. Saturn ima Titan i Encelad. A Zemlja ima — Mesec. Na prvi pogled deluje kao da je naš najbliži nebeski sused ostao bez posebnog imena, dok su svi ostali dobili zanimljivije nazive. Međutim, upravo je Mesec bio polazna tačka za imenovanje drugih takvih tela. Njegovo ime povezuje istoriju astronomije sa istorijom jezika: mnogo pre teleskopa i svemirskih sondi, promene njegovog izgleda pomagale su ljudima da broje dane i prate proticanje vremena.

Fluorescentni snimak nervnih ćelija pacova u laboratoriji.
Psihologija

Kako se mozak menja dok učimo: šta zapravo znači neuroplastičnost?

Kada prvi put pokušamo da odsviramo melodiju, rešimo zadatak iz fizike ili izgovorimo rečenicu na novom jeziku, radnja je spora i traži punu pažnju. Posle vežbanja ide lakše. Ta promena nije samo osećaj: iskustvo utiče na način na koji nervne ćelije međusobno komuniciraju i kako se čitave mreže u mozgu uključuju u zadatak. Taj skup promena zove se neuroplastičnost. Ona traje tokom života, mada nije u svakom uzrastu, delu mozga i za svaku veštinu jednaka.

Grafik globalne temperature od 1880. godine
Ekologija

Kako znamo da se klima menja?

Temperatura je samo jedan trag: naučnici porede merenja vazduha, okeana i leda.

Ilustracija humanoidnog robota i veštačke inteligencije
Tehnologija

Koliko možemo verovati veštačkoj inteligenciji?

AI alati umeju da budu korisni, ali tačan odgovor i uverljiv odgovor nisu uvek isto.

Ilustracija spavanja i moždane aktivnosti
Psihologija

Zašto sanjamo?

Snovi su stvarni doživljaji tokom sna, ali njihova tačna svrha još nije poznata.

Ilustracija ledenog brega
Fizika

Zašto led pluta?

Voda se pri zamrzavanju širi. Zbog toga led ima manju gustinu od tečne vode.

Svetlost prolazi kroz prizmu
Fizika

Zašto je nebo plavo?

Odgovor je u načinu na koji molekuli vazduha rasipaju Sunčevu svetlost.

Ilustracija udaljene planete u svemiru
Svemir

Možemo li zaista pronaći život na drugim planetama?

Naučnici traže svetove na kojima bi mogla postojati tečna voda, ali znak za život nije isto što i dokaz života.