Sajt Nauka Za Mlade nastao je u saradnji Udruženja građana EDUKOS, Prve kragujevačke gimnazije i nastavnika Miloša Milosavljevića, sa ciljem popularizacije i promocije nauke, tehnologije i kritičkog mišljenja.

NZM / Istraži po oblastima

Svemir

Planete, zvezde i sve između.

Umetnička predstava hipotetičke Devete planete, ne fotografija.
Svemir

Potraga za Devetom planetom

Od otkrića Urana, Neptuna i Plutona do novog infracrvenog kandidata: zašto Deveta planeta još nije otkrivena.

Prva objavljena slika sjajnog prstena i senke crne rupe M87 zvezda
Svemir

Prve slike crnih rupa: kako smo fotografisali ono što ne svetli

Narandžasti prsten oko tamnog središta postao je jedna od najpoznatijih naučnih slika našeg vremena. Ipak, ona nije snimak „površine“ crne rupe, niti kadar sa jednog ogromnog teleskopa. To je pažljivo rekonstruisana slika radio-zračenja gasa čija se svetlost savija u izuzetno snažnom gravitacionom polju.

Umetnička predstava vrele egzoplanete 51 Pegasi b pored matične zvezde
Svemir

Prve egzoplanete: kako smo pronašli svetove koje gotovo ne možemo da vidimo

Planeta pored druge zvezde obično je suviše bleda i suviše blizu sjajnog domaćina da bismo je jednostavno fotografisali. Astronomi su je zato prvo prepoznali po tome kako utiče na svoju zvezdu — a tek kasnije počeli da mere njenu veličinu, masu i hemijske tragove u atmosferi.

Ceo disk Meseca na crnoj pozadini, sa jasno vidljivim tamnim ravnicama i kraterima.
Svemir

Zašto Mesec zovemo baš Mesec? Priča o nebu, jeziku i merenju vremena

Jupiter ima Evropu, Io, Ganimed i Kalisto. Saturn ima Titan i Encelad. A Zemlja ima — Mesec. Na prvi pogled deluje kao da je naš najbliži nebeski sused ostao bez posebnog imena, dok su svi ostali dobili zanimljivije nazive. Međutim, upravo je Mesec bio polazna tačka za imenovanje drugih takvih tela. Njegovo ime povezuje istoriju astronomije sa istorijom jezika: mnogo pre teleskopa i svemirskih sondi, promene njegovog izgleda pomagale su ljudima da broje dane i prate proticanje vremena.

Celovit snimak asteroida Donaldjohanson, dva režnja spojena uskim vratom.
Svemir

Asteroid koji se klati: šta je sonda Lucy saznala o Donaldjohansonu?

Na snimku NASA-ine sonde Lucy asteroid Donaldjohanson izgleda kao izduženi kikiriki: dva neravna dela spojena su uskim vratom. Ali njegov oblik nije jedino iznenađenje. Analiza objavljena u junu 2026. pokazuje da se telo dugo oko osam kilometara ne okreće pravilno oko jedne ose, nego se sporo „klati“. Njegova površina pritom čuva hemijske tragove dodira s tečnom vodom, verovatno iz doba pre nego što je današnji asteroid nastao. Kako se sve to može saznati tokom kratkog preleta?

Uporedni snimak novog kratera na Mesecu.
Svemir

Na Mesecu je nastao krater širok 222 metra: kako je NASA pronašla trag udara

Upoređivanjem orbitalnih snimaka i merenjem toplote istraživači su otkrili redak nov krater i suzili vreme njegovog nastanka.

Duro Rocket flomaster i polomljeno dugme prekidača sa Apola 11.
Svemir

Olovka koja je pomogla Apolu 11 da poleti sa Meseca prodata za 857.600 dolara

Običan flomaster poslužio je Bazu Oldrinu da aktivira oštećeni prekidač lunarnog modula. Više od pola veka kasnije prodat je na aukciji zajedno sa polomljenim delom prekidača.

Venera prikazana na osnovu NASA podataka.
Svemir

Na Veneri dan traje duže od godine — ali koji dan?

Jedan obrt Venere traje oko 243 zemaljska dana, a njen obilazak Sunca 225; izlazak Sunca je sasvim druga računica.

Portret Galilea Galileja.
Svemir

Galileo Galilej – čovek koji je podigao teleskop ka nebu i promenio način na koji posmatramo svet

Galileo nije izmislio teleskop niti prvi predložio kretanje Zemlje. Njegova posmatranja, eksperimenti i sukob s autoritetima promenili su način na koji proveravamo tvrdnje o prirodi.

Šaroliki reljef Marsa kod južnog pola, sa tamnim krivudavim slojevima.
Svemir

Zašto Mars kod južnog pola izgleda ljubičasto i naborano?

Nova slika letelice Mars Express otkriva strme litice, naslage prašine i mraza u oblasti Thyles Rupes. Neobična boja govori o svetlosti i površini, a ne o životu.

Umetnička ilustracija sjajnog kvazara u ranom svemiru.
Svemir

Euklid otkrio kvazare iz vremena kada je svemir bio veoma mlad

Evropski teleskop izdvojio je 31 rani kvazar, uključujući dva iz doba oko 670 miliona godina posle Velikog praska. Njihova svetlost otvara pitanje kako su crne rupe brzo rasle.

Optički snimak galaksije sa označenim izvorima rendgenskog zračenja.
Svemir

Čandra pronašla 84 neobična izvora rendgenskog zračenja

U šest galaksija izdvojena je grupa objekata koji snažno zrače meke rendgenske zrake i ultraljubičastu svetlost. Njihova priroda još nije potvrđena.

Ilustracija malog ledenog tela iza Neptuna
Svemir

Mali svetovi iza Neptuna čuvaju tragove prošlosti

Habl i Veb zajedno su proučili 27 veoma sitnih i tamnih tela na rubu Sunčevog sistema.

Vebov snimak sistema Beta Pictoris sa novom planetom
Svemir

Webb otkrio skrivenu planetu u poznatom zvezdanom sistemu

U sistemu Beta Pictoris pronađena je treća džinovska planeta, zahvaljujući hemijskom tragu u njenoj atmosferi.

Ilustracija udaljene planete u svemiru
Svemir

Možemo li zaista pronaći život na drugim planetama?

Naučnici traže svetove na kojima bi mogla postojati tečna voda, ali znak za život nije isto što i dokaz života.