Sajt Nauka Za Mlade nastao je u saradnji Udruženja građana EDUKOS, Prve kragujevačke gimnazije i nastavnika Miloša Milosavljevića, sa ciljem popularizacije i promocije nauke, tehnologije i kritičkog mišljenja.

NZM / Istraži po oblastima

Fizika

Svetlost, sila, energija i zakoni prirode.

Pogled iz vazduha na dva kraka opservatorije LIGO u Hanfordu
Fizika

Gravitacioni talasi: od Ajnštajnove jednačine do opservatorije u svemiru

Kada se dve crne rupe sudare, Zemlja ne zadrhti kao pri zemljotresu. Kroz nju prolazi gotovo neprimetna promena rastojanja. Naučnici su čekali čitav vek da izmere taj trag, a sada grade instrument koji će slušati mnogo sporiji „ritam“ svemira.

Portret Emi Neter iz mladosti; vide se lice i figura.
Fizika

Zašto su simetrija i očuvanje energije povezani?

Kada klatno pustimo da se njiše, njegova brzina se menja, ali energija ne nestaje bez traga. Kada isti ogled ponovimo sutra, očekujemo ista pravila kretanja. Između ta dva zapažanja postoji duboka veza: nepromenljivost fizičkih zakona pri pomeranju ogleda u vremenu povezana je sa očuvanjem energije. Matematičarka Emi Neter pokazala je 1918. kako se ovakve veze mogu dokazati. Njena ideja nam istovremeno pomaže da razumemo svakodnevne oglede i da pažljivije postavimo pitanje o energiji čitavog svemira.

Portret Isaka Njutna.
Fizika

Njutn i Lajbnic: ko je otkrio diferencijalni račun?

Iza slavnog spora stoje različiti rukopisi, objavljeni radovi, matematički simboli i pitanje šta u nauci zapravo znači „prvi”.

Edvard Teler kao direktor laboratorije Lorens Livermor oko 1958. godine.
Fizika

Edvard Teler: genije koji je otvorio vrata termonuklearnom dobu

Od kvantne fizike i bekstva pred nacizmom do hidrogenske bombe, Openhajmerovog saslušanja i „Ratova zvezda” — život naučnika čije se ideje ne mogu odvojiti od njihove političke upotrebe.

Albert Ajnštajn na fotografiji iz 1921.
Fizika

Albert Ajnštajn: od svetlosnog kvanta do zakrivljenog prostora

Kako je službenik patentnog zavoda promenio razumevanje svetlosti, vremena i gravitacije — i šta je zaista dokazano.

Umetnički prikaz Arhimeda iz 17. veka
Fizika

Arhimed: potisak, poluga i ideje ispred svog vremena

Iza priče „Eureka” stoje precizna geometrija, eksperimenti sa ravnotežom i pitanja koja i danas postavljamo u fizici.

Ilustracija Zemlje i merenja položaja njenog centra mase.
Fizika

Kako NASA prati pomeranje centra Zemlje za svega nekoliko milimetara

Voda, sneg i led menjaju raspored mase naše planete. Izuzetno precizna merenja pokazuju da se zato i njeno težište neznatno pomera tokom godine.

Portret Majkla Faradeja
Fizika

Kako je Faradej otkrio elektromagnetnu indukciju?

Jednostavan eksperiment iz 1831. pokazao je da promena magnetnog polja može pokrenuti električnu struju.

Ilustracija ledenog brega
Fizika

Zašto led pluta?

Voda se pri zamrzavanju širi. Zbog toga led ima manju gustinu od tečne vode.

Svetlost prolazi kroz prizmu
Fizika

Zašto je nebo plavo?

Odgovor je u načinu na koji molekuli vazduha rasipaju Sunčevu svetlost.